RI mapa: Za lijene i sumnjičave

Iva Radojčić, Pogled na Trsat

Ne da vam se na Korzo, a još manje na Trsat. Kažete da ste na nekom trgu s autobusima. Imate svega pola sata. Tvrdite da nemate što vidjeti. Ovo je samo mali dio riječke priče.

Jelačićev trg
Josip Jelačić u hrvatskoj je povijesti slavljen kao nacionalni junak. Bio je general Vojne krajine, ban u Banskoj Hrvatskoj te riječki guverner. Došavši na vlast 1848., donio je odluku o ukidanju kmetstva te sazvao prve izbore za Hrvatski sabor, što je bilo od velike važnosti za daljnji razvoj i napredak Hrvatske. Tijekom Jelačićeve uprave Rijeka postaje značajno gospodarsko središte. Kao zahvalu za njegova djela riječki građani imenuju Portu Hungaricu na Lujzijani Banskim vratima.  Poželite li se ukrcati na autobus, velika je vjerojatnost da ćete se naći na Jelačićevu trgu. Na tom mjestu najčešće počinje svaki školski izlet. (Karin Brajdić)

Krepat ma ne molat!
Na izletima je obično zabavno, posebice u gradu kao što je Rijeka. No i da su umorni, Riječani neće tako lako odustati. Njihov je moto zapisao poznati književnik Viktor Car Emin. On je bilježio priče starih kapetana i mornara. „Krepat ma ne molat!“ često se može čuti na Kvarneru, posebice na utakmicama. (Nikola Polonijo)


Alina Bajčić, Riječki grafit s poznatim motom

Karolina Riječka
Karolina Belinić riječka je junakinja koja je uspjela udobrovoljiti engleskoga časnika Fremantlea te spasiti grad. Njezino ime nosi riječki gat, poznati kafić, kao i mnoga jela u restoranima. Ipak, ne znaju svi Riječani o kojoj se Karolini zapravo radi i koliko je ona važna za opstanak Rijeke. (Nika Brašnić)


Iva Radojčić, Riječka luka

Zajčeve opere
U blizini gata nalazi se prekrasno kazalište, djelo poznatih arhitekata Fellnera i Helmera. Nakon Drugoga svjetskog rata nadjenuto mu je ime poznatoga skladatelja Ivana pl. Zajca. Njegovo najznačajnije djelo „Nikola Šubić Zrinski“ poznato je i u dalekim zemljama. Započeo ga je pisati u Beču, a inspirirala ga je povijesna bitka iz 1566. Zanimljiva je činjenica da je njegov materinski jezik bio talijanski. Nikada nije usavršio hrvatski, no, ipak, većina mu je djela na hrvatskome. (Nikolina Pravdica)


Roberta Ružić, HNK Ivana pl. Zajca

Avangardni književnik Kamov
Što je Rijeka bez Mrtvoga kanala i Rječine?! Na Fiumari je Andrija Ljudevit Adamić, važan riječki poduzetnik, sadio platane, a njome trebamo proći do mjesta gdje je nekada bila granica između Sušaka i Rijeke. Tamo se nalazi Kamov, naslonjen na ogradu. Danas se Rijeka može pohvaliti kao grad iz kojega je potekao taj poznati avangardni književnik. U njegovu je čast imenovana ulica na Pećinama, pokrenut je časopis nazvan po njemu, a pored njegova je kipa svaki Riječanin prošao najmanje stoput. Što je posebno zanimljivo, isti je takav postavljen, vjerovali ili ne, u Barceloni. (Borna Bezić)


Goran Boneta, Janko Polić Kamov

Kažete da smo ispucali najbolje?! Ma dajte, samo ovdje, u užem centru grada, ostale su nam priče o Al Caponeu, Fiorellu La Guardiji, šišmišima, mljekaricama…  


Ivana Xie Miškulin, Koblerov trg

Tekst: 2.4 razred

Komentari