 |
| Ivana Xie Miškulin, Ivan pl. Zajc |
Ivan
Zajc stvorio je djelo koje su zavoljeli ljudi na drugome kraju svijeta iako
nisu razumjeli riječi. Ustvari, tek su krajem 20. stoljeća i utvrdili na kojem
jeziku pjevaju – hrvatskom.
Zajčeve
note u HNK-u
Ivan
Zajc poznati je riječki skladatelj koji je veći dio života proveo u gradu na
Rječini. Autor je oko 1200 djela za orkestar, 19 opera i 26 opereta. Po njemu
je nazvano i riječko kazalište u Verdijevoj ulici. Može li se to zaključiti
prema njegovu današnjem repertoaru?! Koliko smo često u njemu imali prilike
čuti Zajčeve note?!
Prijestolnica
kulture
Johann
Zajc, otac Ivana Zajca, doselio se iz Češke u Rijeku 1830. Zavolio je naš grad,
ostao živjeti u njemu, počeo se baviti glazbom te dirigirao u orkestru. Mislim
da je to važan dio riječke povijesti jer je sada, 2020. godine, grad postao Europskom
prijestolnicom kulture, a već u 19. stoljeću bio je privlačan brojnim
umjetnicima.
Neodustajanje
od snova
Ivan
Zajc rođen je 1832. godine u Rijeci. Budući da je odrastao u takvu okruženju, već
u djetinjstvu počinje se zanimati za glazbu. Godine 1844. piše svoju prvu
skladbu „Ouvertura“, a 1846. svoju prvu operu. Mislim da su ljudi u to doba
primijetili da je glazbeno nadaren jer je tako rano počeo skladati i stvarati velika
umjetnička djela koja su nam i dandanas značajna. Njegov otac htio je da nakon
srednje škole studira pravo i postane odvjetnik, ali on se htio nastaviti baviti
onime što najviše voli te 1850. započeo studirati glazbu u Milanu. Smatram kako
je ispravno postupio jer netko tko je toliko umjetnički nadaren ne treba
odustajati od snova.
Popularan
u Japanu
Godine
1855. završava studij i vraća se u svoj rodni grad. Tamo nastavlja očev posao
dirigenta, poučava sviranje gudaćih glazbala u glazbenoj školi i uz to vodi crkveni
zbor. Njegovo je najpoznatije djelo opera „Nikola Šubić Zrinski“ koja je danas
himna japanskoga sveučilišta. Do toga je došlo tako što se u Japanu nasukao
vojni brod i vojnici su počeli pjevati tu operu. Japanci su je zapamtili i
ostala im je važna sve do današnjih dana. To je sjajan primjer njegova talenta
za glazbu. Stvorio je djelo koje su zavoljeli ljudi na drugome kraju svijeta iako nisu razumjeli riječi. Ustvari, tek su krajem 20. stoljeća i utvrdili na kojem jeziku pjevaju – hrvatskom.
Zajčev grad u 21. stoljeću
Riječani
mogu biti ponosni što je jedan takav glazbenik rođen u njihovu gradu. Cijene li
ga dovoljno?! Postoji kazalište, spomenik… No, prava je šteta što se Zajčeva note
ne čuju češće u hramu kulture koji nosi njegovo ime.
Tena
Kupanovac