 |
| Naslovnica Kulta, uz odobrenje PRHG-a (Nina Grujičić) |
Nekadašnji učenici Edi
Jurković i Dragan Ogurlić početkom su osamdesetih godina prošloga stoljeća u
svojoj školi – Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji, pokrenuli Kult. U
ovome slučaju Kult ne označava religijski pojam, već je on naziv
uspješnoga školskog lista u izradi učenika riječke gimnazije.
Povodom 390. obljetnice
postojanja Prve riječke hrvatske gimnazije učenički je školski list Kult
obnovljen. Novo izdanje lista, prepuno oštrih i satiričnih tekstova, zapaženo je
na natjecanjima te niže uspjehe iz godine u godinu na srednjoškolskoj razini
državne smotre LiDraNo. Kult je na natječaju Jutarnjega lista proglašen najboljim
srednjoškolskim listom u Hrvatskoj.
Jedna od voditeljica lista
profesorica je hrvatskoga jezika PRHG-a Helena de Karina koja nam je zajedno s
glavnom urednicom Kulta Vanjom Milosavljević, učenicom 3.a razreda,
odgovorila na nekoliko pitanja.
Stranica prošlogodišnjega lista, uz odobrenje PRHG-a
(Nina Grujičić)
Kako je došlo do same ideje o obnovi Kulta?
Profesorica Helena de
Karina:
– Do ideje o obnovi Kulta
došlo je prigodom obilježavanja 390. godišnjice postojanja Prve riječke
hrvatske gimnazije. Mnogo smo se bavili pitanjima identiteta škole vezano uz tu
obljetnicu i mogućnostima obilježavanja iste pa se u tom promišljanju prilično
jednostavno i lako kristalizirala ideja o obnovi Kulta. Kult su početkom osamdesetih pokrenuli tadašnji učenici
škole Edi Jurković i Dragan Ogurlić, a list je već u to doba imao veliki
odjek. Obnoviti Kult možda i ne bi
bilo toliko jednostavno da i sama nisam bila učenica škole u vrijeme kada
je Kult izlazio pa znam i
koliko je važan utjecaj ostvario u izgradnji generacijskog
identiteta. No, nisam sklona romantizirati prošlost, osobito
ne nauštrb ili kontra današnje mladosti, pa je prije donošenja odluke bilo
važno čuti što učenici o toj ideji misle. Prihvatili su je s oduševljenjem,
izuzetno željni prostora koji će im pružiti priliku da izraze svoje
misli, osjećaje, želje, očekivanja vezane ne samo uz školu, nego i
širu zajednicu, ukratko prostor za djelovanje pisanom riječi. I
nisu htjeli web, htjeli su papir u rukama. Shvatili su simboličku
vrijednost.
Koliko traju pripreme samoga školskog lista?
Vanja Milosavljević:
– Zbog euforije oko izlaska novog broja skroz mi se
pomutio pojam o vremenu, ali čini mi se da smo s pripremama počeli relativno
rano, početkom 1. polugodišta. Prvo smo razmišljali o čemu bismo pisali i pri
tome slagali tematski kostur broja, a kako je vrijeme prolazilo, tako je slika
bivala sve bistrija i konačni ciljevi jasniji. U toj su fazi ideje počele
nekontrolirano pristizati. Bujica. Osim tema, trebali smo naći i zainteresirane
učenike koji bi sudjelovali što je također u početku znao biti problem. Na
kraju su ipak brojni željeli surađivati, a čak su se i oni tvrdoglavi i
sramežljivi odvažili pisati. Odradili smo odličan posao. Tu je i vizualni dio Kulta, ni na tom području nismo kaskali.
Kult je dinamičan spoj slike i
teksta, a veliki je doprinos tome ovogodišnje grafičke urednice Iris Matulja.
Cijeli proces stvaranja broja trajao je do pred par dana, do izlaska
iz tiska. Postoji toliko različitih segmenata posla za koje nisam ni znala
dok se nisam našla u ulozi urednice. No, na kraju je sav trud urodio plodom, a
kad list dođe u ruke, to je… trenutno ne mogu biti zadovoljnija
rezultatom.
Možete li nam opisati dosadašnju suradnju GAM-a i PRHG-a u novinarskom
području?
Profesorica Helena de
Karina:
– Kult je nasljeđe obiju
škola. Naime, svojedobno su se dvije smjene jedne škole
razdijelile u dvije različite gimnazije i u tom smislu suradnja
između GAM-a i PRHG bi trebala biti prirodna i logična. Ona
postoji, ali čini mi se da bi trebala, a to bih i
željela, biti i snažnija i dinamičnija. Prije dvije godine
učenici PRHG-a nikako nisu mogli realizirati ideju za naslovnicu Kulta, na kraju je naslovnicu napravila
tadašnja maturantica GAM-a Daria Polić. S kolegom
Goranom Krapićem, profesorom hrvatskog jezika iz GAM-a,
planirala sam u ovoj školskoj godini intenzivniju
suradnju, ali pandemija nas je malo zakočila, no nadam se da
ćemo ju realizirati čim nam prilike dozvole. Svakako moram
istaknuti i profesoricu Biljanu Valentin-Ban koja mi
je također velika podrška. Prostora za suradnju je puno i
vjerujem da ćemo ju razvijati u najboljem interesu učenika obiju škola.
Stranica prošlogodišnjega lista, uz odobrenje PRHG-a
(Nina Grujičić)
Koliko sami profesori imaju utjecaj na završni produkt Kulta s
obzirom na to da su tekstovi vrlo oštri i direktni?
Vanja Milosavljević:
– Temelj Kulta
su učenici koji su autori tekstova, profesori su tu da koordiniraju situaciju,
budu nam podrška i eventualno daju svoje komentare ili prijedloge. Dakle, rekla
bih da je njihov utjecaj minimalan, ali značajan u smislu osnaživanja učenika.
Sigurna sam da Kult ne bi dočarao
život i razmišljanja nas učenika, niti bi bio toliko živahan i raznovrstan da
su se profesori više uplitali. Ovako odskačemo od uobičajene šablone i dobivamo
mi – mladi ljudi, prostor za kreativnost i slobodu koja znači i odgovornost i
ozbiljnost istovremeno. Za mene, novopečenu urednicu, veliku je ulogu odigrala
podrška profesora, pogotovo profesorice Helene de Karine, jer mi je ova
pozicija i cijela situacija bila skroz nova. Njezino iskustvo je nit vodilja, a
učenici su generatori ideja. To je dobitna kombinacija.
Što možemo očekivati od Kulta u budućnosti?
Profesorica Helena de
Karina:
– Teško pitanje. Ja sam, kako je Vanja
rekla, valjda neka nit vodilja, ostajem u školi, učenici odlaze, a ja
pokušavam spojiti prijašnje ljude i brojeve s novima, ali zapravo
nema tu nekoga plana. Diktiraju ga učenici, okolnosti, pandemije, potrebe,
učeničke ljutnje i radosti, prilike i neprilike. Osluškujem sadašnjost, ne
predviđam budućnost. Sve je moguće. Možda ne izađe više ni jedan broj,
možda objavimo broj zajedno s GAM-om, možda objavimo više brojeva u sljedećoj
godini? Ne volim ograničenja, makar i planirana, sve ovisi o
našim učenicima i njihovim potrebama.
Dok željno iščekujemo nova izdanja, dosadašnja tri broja
novoga Kulta moguće je pronaći i
prelistati na web-stranici Prve riječke hrvatske gimnazije.
Nina Grujičić